Nova epizoda Dobre Ekonomije - Kako navike vožnje oblikuju hrvatske gradove
By ReStyloh
sij. 19, 2026
Podijeli na:
Nakon uspješne prve sezone, dokumentarna serija„Dobra ekonomija“ vraća se s novim epizodama. Nakon prve dvije epizode koje su tematizirale modu i vodu, treća u fokus smješta mobilnost.
Mobilnost nije samo kretanje od točke A do točke B - ona izravno oblikuje kvalitetu života u našim gradovima. Iza svakodnevnih putovanja kriju se izazovi koji određuju ritam zajednice, a jedan od najvećih je duboko ukorijenjeni komoditet sjedenja u automobilu. U Hrvatskoj je posjedovanje automobila često i pitanje socijalnog statusa te društvenog pritiska.
Podaci pokazuju razmjere problema. Broj automobila u Hrvatskoj porastao je od 2012. do 2022. godine za više od 40 posto, dok prosječna starost vozila iznosi čak 12 godina. Takve navike stvaraju gradske gužve, povećavaju zagađenje i usporavaju održiviji razvoj, a dodatno zabrinjava činjenica da je Hrvatska među zemljama Europske unije s najmanjim brojem registriranih električnih automobila.
Kroz teme električne mobilnosti, unapređenja javnog prijevoza i konkretnih lokalnih praksi, poput sustava javnih bicikala u Splitu, gdje su u prvim mjesecima korištenja čak 75 posto korisnika bili domaći ljudi, epizoda pokazuje da promjena nije samo nužna, nego i isplativa za gradove, za društvo i za svakoga od nas.
Druga sezona serije “Dobra ekonomija” sastoji se od pet epizoda i emitirat će se srijedom u 20:15 na HRT1, počevši od 7. siječnja. Dokumentarnu seriju producira Pipser produkcija za HRT, autor i redatelj projekta je Đuro Gavran, a producentica Miljenka Čogelja.
Gotovo 100 programskih segmenata, više od 200 govornika, 10 festivalskih lokacija i 5 pozornica, 791 prijava na natjecanja, gotovo 170 stručnjaka uključenih u žirije i organizacijska tijela te 151 partner i sponzor. U takvim se impozantnim okvirima odvijalo dvanaesto izdanje Dana komunikacija, održano od 7. do 10. svibnja u rovinjskom hotelu Lone, kroz koje je prošlo nekoliko tisuća sudionika...
Anita Ruso Brečić djeluje na sjecištu povijesti umjetnosti, kustoske prakse i savjetovanja u području umjetnina, gdje se klasična uloga kustosa postupno transformira u hibridni profesionalni model. Kao povjesničarka umjetnosti i doktorica znanosti, svoju praksu razvija između akademskog promišljanja umjetnosti i njezine suvremene realizacije u institucionalnom i privatnom kontekstu.
Upotrebljavamo vlastite kolačiće i kolačiće trećih strana kako bismo poboljšali vaš doživljaj i naše usluge. Nastavkom pregledavanja stranice smatramo da prihvaćate njihovu uporabu.