Search

Modna prav(d)a - Osobna, javna i politička strana ženskog rada u modnoj industriji

  • Podijeli na:
Modna prav(d)a - Osobna, javna i politička strana ženskog rada u modnoj industriji

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana žena, okupljamo predstavnice modne industrije u Hrvatskoj kako bismo pokazale industriju kroz osobno i intimno iskustvo ali i javno i političko djelovanje. Pridružite nam se 6.3. u 18h u Zagrebu.

Međunarodni dan žena je posebno bitan za modnu industriju. Ova se industrija većinom sastoji od radnica koje proizvode odjeću, a žene su i primarni konzumenti mode. Ovaj dan i tekstilna idustrija neodvojivi su od početka. Prvi Dan žena obilježen je u New Yorku 1900. godine nakon ustanka nekoliko desetaka tisuća žena koje su radile u tekstilnoj industriji. Radnice su oduvijek nosile ovaj dan. Njima i njihovom radu želimo se posvetiti i ove godine kroz događaj koji organiziramo u suradnji s Novim sindikatom 6. ožujka.

Moda kao nešto osobno, moda kao nešto javno

Moda je istodobno nešto vrlo osobno i intimno. Svi imamo svoj ukus, a modu doživljavamo vrlo individualno. Odjeća je nešto što je najbliže našim tijelima. Istovremeno, moda je i nešto vrlo javno i političko. Preko nje komuniciramo o svojoj pripadnosti, mišljenjima, ponekad i ambicijama i nadama. Svaki put kada se odijenemo, svjesno ili nesvjesno biramo poruke koje ćemo poslati svima koji nas vide taj dan. 

Kako bismo raspravili o ovoj dualnosti, odlučili smo surađivati s organizacijama i modnim dizajnericama

Jedna od organizacija s kojom surađujemo je Centar za istraživanje mode i odjevanja (CIMO). U diskusiji oni  će pričati o ženskom ručnom radu, koji je često nevidljiv ali ima veliku kulturnu i komunikacijsku ulogu. Kroz povijest, ženski ručni rad se malo cijenio iako se često koristio, od kućnih potreba pa do visoke mode. 

 

Kontrast tome privatnom radu jest upravo djelovanje Novog sindikata. Njima će se pridružiti bivša tekstilna radnica i zajedno će pričati o realnom stanju u industriji. Rad Novog sindikata i njihove borbe za radnička prava je vrlo javan i politički. Isto jest i kada se radnice organiziraju i krenu u borbu za svoja prava. No za mnoge tek tada rad radnica u industriji postaje javan i vidljiv - do tada, za širu javnost, taj rad je nevidljiv. Većina ljudi ne zna tko radi odjeću koju kupuju. Osobno očekujem vrlo zanimljiv razgovor baš o tom prijelazu iz nevidljivog u javno. 

Druga organizacija koja će se pridružiti razgovoru jest  Udruga Brod - Grupa za ženska prava iz Slavonskog Broda.  Oni će govoriti o drugoj strani vrlo osobnog odnosa s modnom industrijom - naš odnos s modom kroz konzumerizam. Govorit će se o stvarima kao pretjerani shopping ili ovisnost o njemu, brzoj modi ali i kako to sve utječe na naše i mentalno zdravlje. Ponovno, to je nešto nevidljivo, osobno, intimno. No, možemo vidjeti kako naš osobni odnos s modom je dio šireg modnog i industrijskog sistema. Iako su problemi koji će biti spominjani individualni, oni su simptomi širih sistemskih problema.

Budućnost mode je tu

Nije sve u problemima te nakon debate, posvetit ćemo se i potencijalnim rješenjima i budućnosti mode. Tu naravno dolaze naše dizajnerice. Povodom ovog događaja surađujemo s 3 slow fashion branda: SALICULA, Dada i Dunda i Darkona.

Svaka od dizajnerica modi pristupa vrlo osobno. Svaka vuče inspiraciju iz vlastitog iskustva, i ima vlastitu motivaciju zašto radi to što radi. No one se također, kroz vrlo osoban pristup modi, bore protiv sistema brze mode, tako da mu pružaju alternativu. Ono što pružaju jest moda koja je napravljena po mjeri, napravljena sporo, često od održivijih materijala ili čak odbačenog ili zaboravljenog tekstila. One pokazuju kako je danas itekako moguće proizvoditi na puno održiviji i sporiji način. Možda sam pristrana, ali po meni je to vizija mode kakvu trebamo podržavati.

Cijelo događanje smo zamislili kao kao opušteni razgovor o ženama u modi, od radnica do potrošača, kroz povijest, sadašnjost i budućnost. Zato nam se pridružite u četvrtak, 6. ožujka od 18 do 21h u kreativnom prostoru Lože (Vinogradska 4, Zagreb).

FOTOGRAFIJE: Tena Lavrenčić, Freepik, Instagram

 

 

Tena Lavrenčić

Tena Lavrenčić