Dunja Ivana Ballon: Kreativnost kao valuta – koliko vrijedi u biznisu?

Kreativnost nije samo dodatak poslovanju, ona je temelj njegovog razvoja. Dunja Ivana Ballon to ne samo da razumije – ona njome upravlja. Kao izvršna direktorica HURA-e i IAB-a Croatia te direktorica festivala Dana komunikacija, ona ne slijedi trendove – ona ih postavlja. Provocira industriju da razmišlja drugačije, oblikuje prostor za ideje koje ne traju samo jedan viralni trenutak, već ostavljaju trag.

U eri u kojoj se autentičnost često svodi na algoritam, a umjetnost na vizualnu kulisu, Dunja postavlja ključno pitanje: može li kreativnost biti pokretačka snaga biznisa bez kompromitiranja vlastite suštine? I ne samo da može – nego mora.

U razgovoru otkrivamo zašto je prava kreativnost uvijek pomalo subverzivna, kako balansirati između strategije i hrabrosti te zašto je uloga „kustosa“u digitalnoj eri moćnija nego ikad. Dunja Ivana Ballon razbija uvriježene predodžbe i otvara nove perspektive.

Koliko umjetnost može utjecati na percepciju brenda, industrije, pa čak i društva?

Umjetnost ima moć pomoći brendu ne samo ispričati priču – već je ispričati na način zbog kojeg će je drugi poželjeti čuti. Kada se spoje takva prava svrha, smisleno (a ne usiljeno) partnerstvo, estetika i hrabrost, brend prestaje komunicirati – i počinje stvarati utjecaj, a to je ono što ima stvarnu težinu i rezultate.

Problem je što umjetnost često dolazi bez budžeta, a brendovi s previše briefova i premalo rizika. A kad se umjetnost spoji s marketingom, odmah krenu komentari da se netko „prodao”. Možda bi bilo zdravije pitati – što ako je to zapravo kupnja prostora za poruku koja vrijedi?

Umjetnost i biznis – gdje vidiš ključnu točku susreta ova dva svijeta?

Umjetnost i biznis rijetko se susreću iz ljubavi, a više iz koristi. Umjetnost traži smisao, biznis traži isplativost. Jedna provocira, drugi optimizira. Ipak, kreativnost i kreaciju vidim kao mjesto gdje ta dva svijeta koegzistiraju i nadopunjuju se. U biznisu se nerijetko i osjećaji guraju u metrike, a autentičnost kupuje u paketu s influencerom. No oboje zapravo imaju mogućnost ostaviti traga i napraviti promjenu.

Što za tebe znači biti “kustos” kreativne, digitalne scene, s obzirom na to da svojim radom oblikuješ prostor za nove ideje i umjetnički izražaj?

Hvala na komplimentu – sviđa mi se kako to zvuči :). To mi je možda i najdraži dio posla. Ne bavim se umjetnošću u klasičnom smislu, ali volim, evo, sada kada to kažeš, vjerovati da kroz svoj rad kuriram ideje, znanje i trenutke koji ostaju.

Za mene to znači stvarati prostor u kojem se misli susreću, ljudi povezuju, znanje razmjenjuje, a iskustva stvaraju. Kao kad smo spojile art i IAB Croatia (domaću podružnicu globalnog kolektiva lidera u digitalu) i organizirale događanja koja su integrirala online, tehnologiju i umjetnost – što, budimo realne, rijetko tko pokušava. Još uvijek pamtim naše godišnje okupljanje, koje smo zajedno organizirale, pod svijećama u Francuskom paviljonu ili onu instalaciju na večeri u Kranjčaru godinu prije… to su baš bile one idealne situacije kada umjetnost ne živi na zidu ili u prostoru izolirano, nego kreira priču i postane atmosfera.

Postavljaš nove standarde kroz projekte koje vodiš – kako balansiraš između trendova i autentičnosti?

Super pitanje. Baš sam nedavno rekla da je praćenje trendova u komunikacijskoj industriji za sve nas koji u njoj radimo postalo pravi adrenalinski sport. Zato tijekom cijele godine radimo na čitavom nizu edukacija, analiza i izvještaja, a jednom godišnje organiziramo festival kreativnosti i komunikacija Dane komunikacija na kojem to „odradimo” za našu zajednicu i ljude u struci kojima to pomaže razumjeti gdje je industrija trenutno, ali predvidjeti i kamo ide. Pritom, meni su sva ta zbivanja u Hrvatskoj i svijetu dosta zanimljiva jer volim dinamiku... volim to stalno kretanje, inovacije, ma čak i drame, ekscentričnosti i potpuno sulude stvari koje s tim dolaze, ali ne padam na svaki „next best thing”. Autentičnost nikada nisam vidjela u pukoj reakciji, nego u promišljanju. Jako vjerujem da se gradi samo kroz dobar filter, kroz gut feeling, kroz to da znaš kada stati i reći: to možda u ovom trenu fascinira, ali meni ne sjeda. Hype je često bučan, ali i prolazan. Ako nešto traje 24 sata na TikToku, ne znači da ima mjesto u strategiji.

Vjeruješ li da je hrabrost ključ uspjeha u kreativnim industrijama ili je važnija precizna strategija?

Kreativna industrija ne voli nikako taj „ili” u životu. Ona sama nikada nije bila crno-bijela, pa možemo reći da nema smisla ni da budu odluke koje donosimo unutar nje. Strategija je bez hrabrosti u biti užasno sterilna. Sigurna, nekako previše „točna” – i brzo zaboravljena. S druge strane, hrabrost bez ikakvog utemeljenja tek je impuls čiste gluposti. U najboljem slučaju zabavan, ali kratkog vijeka. Najzanimljivije je mjesto točno između: kada znamo što radimo, ali se svejedno usudimo napraviti nešto što nije udžbenički pametno. Jer kreativnost ne voli zonu komfora... tamo gdje je samo „sigurno”, rijetko je išta novo.

Kako biraš suradnje i umjetnike s kojima želiš raditi? Postoji li neki određeni kriterij koji mora biti ispunjen?

Najiskrenije, prema budžetu koji imamo. Znam da je ovo neinspirativan odgovor, ali je realan. A unutar mogućnosti gledamo da je uvijek nešto novo i nešto drugačije što izaziva misao, a ne samo pogled. 

Koji je to trenutak u kojem si osjetila da umjetnost nije samo inspiracija, već i alat promjene?

Lagala bih da znam reći točan trenutak, ali top of mind mi je projekt Fearless Girl. Riječ je o nagrađivanom projektu iz 2017. godine koju je izradila agencija McCann New York za State Street Global Advisors. Skulptura djevojčice postavljena je nasuprot slavnom Charging Bull kipu na Wall Streetu u New Yorku, a bila je simbol snage i hrabrosti žena u poslovnom svijetu.

Postoji li neko umjetničko djelo, izložba ili koncept koji te posljednji put potpuno pomaknuo iz zone komfora?

Općenito, fascinantan mi je trenutno Sphere u Las Vegasu, ako ga tretiramo kao umjetnički projekt, koji spaja tehnologiju s doživljajem.

Kada bi tvoj rad mogao biti pretočen u umjetničko djelo – kako bi izgledalo? Instalacija, slika, performans…?

Možda neka instalacija o kojoj će svi imati mišljenje? Apstraktna, ogromna, minimalna, hladna – ili glazbena čak :), ali vjerojatno s nekom idejom koja provocira neku neočekivanu misao...

Mnogo se govori o budućnosti digitalne umjetnosti i AI kreativnosti. Na koji način se digitalna umjetnost i AI već sada uklapaju u nadolazeće projekte?

Pa da, općenito na presjeku digitalne umjetnosti i AI kreativnosti mnogo se govorilo, no osobno nisam baš bila najsretnija NFT-jima, a ni AI artom, jer mi se nikako ne sviđa činjenica da AI (trenutne verzije barem) reproducira našu kreativnost koju algoritam prodaje pod novo. A naši projekti to uvijek rade čitavim setom snažnih poruka, jakim dizajnom i velikom tipografijom kojima propitujemo stanje industrije i svoju ulogu, gledamo što je sljedeće i propitujemo sve, beskrajno.

Koja je tvoja percepcija budućnost kreativnih industrija? Hoće li granice između umjetnosti i biznisa postati još fluidnije?

Nažalost, mislim da neće i da neracionalni ljudi, a ponekada i budale, umišljajući si da su racionalni, sve više preuzimaju naš svijet. Što za kreativnost nije dobro. Nisam neki bijesni optimist po tom pitanju, iako bih željela biti. No u kreativnoj industriji postoji enormna količina znanja i sposobnosti. Tu se nalaze neki od najtalentiranijih ljudi u zemlji i svijetu, za koje sam sigurna da će uvijek biti na prekretnici novoga.

Kako integriraš principe održivosti u svoje poslovne strategije i svakodnevne aktivnosti, s obzirom na dinamičnu prirodu industrije i utjecaj novih tehnologija? 

Ma nisam najbolja po tom pitanju, a htjela bih biti.

Ako bi mogla ostaviti jednu poruku budućim liderima koji će spajati umjetnost i industriju – što bi im rekla? 

Ništa dobro u životu ne dolazi lako ni sa srećom. Zato se ne smijemo obeshrabriti na neuspjehu kada se dogodi. Neuspjeh je česta pojava, a jednako tako i sreća. I ona se dogodi često, ali kada joj damo priliku da se dogodi i prepoznamo je kada nam dođe. 

FOTOGRAFIJE: naslovna fotografija autorica Vana Katančić; 2. fotografija autorica Lorna Kijurko; 3., 4., 5., i 6. fotografija autorica Vana Katančić; 8. fotografija Xinhua News Agency/Getty; 9. fotografija autor Borna Jakšić; 11. i 12. fotografija autor: Matija Habljak; 13. fotografija autor Vana Katančić