Search
By
Nakon predivnog okupljanja ljubitelja ljubimaca i zelenih ljubimaca na događanju Dogs are New Kids, Plants are New Pets u Biljke.Plants. Na prvi dan proljeća kada u prirodi sve raste, i mnogi razmišljaju kako ozeleniti svoje domove, a pri tome paziti na naše znatiželjne ljubimce koji vole istraživati i grickanjem, kopanjem i lizanjem, s dr.med.vet Mirtom Paić Radovniković diskutirali smo koje su to toksične biljke, koji su to toksini u biljkama koji mogu ugroziti zdravlje ljubimca, ili čak malog djeteta.
U današnjem članku dr.med.vet. Mirta Paić Radovniković, iz Veterine Branimir, će s nama podijeliti što učiniti ako nam se dogodi baš takav scenarij gdje ljubimac odluči grickati toksičnu biljku, kako prepoznati prve simptome i što učiniti.
No, krenimo od početka, postoje biljke koje ljudi najčešće imaju kod kuće, a da nisu svjesni da mogu biti opasne za pse ili mačke. Neke od biljaka poput najotpornijih i najučestalijih u svim kućanstvima; monstere, sanseverije, zamije, mogu izazvati iritacije na koži pasa ili uzrokovati povraćanje od toksina koji se nalaze u sastavu biljke. To u 90% slučajeva ostane samo na blagoj i brzo prolaznoj iritaciji.
No, zašto su neke biljke toksične, a druge nisu? Određene vrste razvile su obrambeni mehanizam od biljojeda prvenstveno iz razloga što im ne mogu pobjeći. Takve vrste razvile su bodlje, gorak okus ili toksine u svojim stabljikama i listovim upravo kako bi se zaštitile od biljojeda i kukaca npr. puževi, gusjenice, ose i mnogih drugih koji su se hranili njihovim listovima. Stoga, sobne biljke su toksične iz nužde kako bi se obranile od toga da postanu hrana ili u našem slučaju igračka.
U ovom razgovoru doktorica Mirta će nam pobliže objasni što napraviti u situaciji kad ljubimac pojede biljku.
Doktorice Mirta, koliko su zapravo česta trovanja kućnih ljubimaca biljkama u praksi? Je li to nešto s čime se veterinari često susreću?
S obzirom na to da su povraćanje i proljev najčešći simptomi trovanja biljkama, postavljanje dijagnoze može biti otežano jer se isti simptomi pojavljuju i u brojnim drugim stanjima. Neurološki i kardiološki simptomi povezani s trovanjem biljkama javljaju se znatno rjeđe te se u kliničkoj praksi susreću sporadično.
Zašto su neke biljke toksične za životinje? Koje tvari u biljkama zapravo uzrokuju problem?
Biljke su tijekom evolucije razvile različite kemijske spojeve kao obrambeni mehanizam protiv biljojeda i kukaca. Ti spojevi mogu biti toksični za životinje jer ometaju normalne fiziološke procese u organizmu. Najčešći toksini koji dovode do simptoma su: kalcijev oksalat, saponini, glikozidi i alkaloidi.
Jesu li mačke i psi jednako osjetljivi na biljke ili postoje razlike u tome kako reagiraju?
Mačke imaju specifičan metabolizam u jetri i slabije razvijene enzime za razgradnju određenih toksina (glukuronidacija) zbog čega su osjetljivije na biljne toksine od pasa. Također, mačke su izrazito osjetljive na neke biljke koje psima uzrokuju blaže simptome. Npr. ljiljani kod mačaka mogu dovesti do teškog oštećenja bubrega, dok su za pse znatno manje opasni. Psi općenito bolje podnose određene toksine, ali i dalje mogu razviti ozbiljne simptome ovisno o količini.
Postoje li biljke koje su posebno rizične upravo u proljeće, kada ljudi kupuju nove biljke ili više borave u prirodi?
Proljeće donosi povećan rizik jer kombinira dostupnost toksičnih biljaka i veću izloženost. Poseban oprez potreban je kod lukovica poput tulipana, narcisa i zumbula, ljiljana i, đurđica, azaleja te ukrasnih biljaka koje se često nalaze u domovima i vrtovima.
Koji su najčešći prvi simptomi ako je ljubimac pojeo toksičnu biljku?
Najčešći prvi simptomi trovanja biljkama su iritacija usne šupljine i slinjenje, nakon čega slijedi povraćanje i proljev te gubitak apetita.
Postoje li znakovi koji su crvena zastavica i zahtijevaju hitan odlazak veterinaru?
Da, postoje simptomi koji se smatraju "crvenim zastavicama" i zahtijevaju hitan odlazak veterinaru jer mogu upućivati na ozbiljno trovanje ili zahvaćenost vitalnih organa. Potrebno je obratiti pozornost na nekontrolirano drhtanje, ataksiju, konvulzije, ubrzano ili otežano disanje, plavičaste sluznice, ubrzan ili nepravilan puls, iznenadna slabost ili kolaps.
Koliko brzo se simptomi mogu pojaviti nakon što životinja pojede biljku?
Vrijeme pojave simptoma nakon ingestije toksične biljke može jako varirati od nekoliko minuta do čak nekoliko dana ovisno o vrsti biljke, količini i osjetljivosti životinje. Simptomi koji nastaju unutar 15-60 min nastaju zbog iritirajućih biljaka, npr. mliječni sok ili saponini, a prvi znakovi su slinjenje, nelagoda u ustima i povraćanje. Simptomi se najčešće javljaju unutar 1-6 sati, a to su povraćanje, proljev, letargija te se mogu pojaviti prvi neurološki znakovi. Odgođena reakcija, nakon 24 ili 72 sata može biti opasna jer zavara vlasnike, a životinja već može imati ozbiljne probleme poput zatajenja bubrega ili jetre.
Pojasniti koji dijelovi biljke koji su posebno opasni – list, cvijet, stabljika ili sok biljke?
Najopasniji dijelovi su najčešće lukovice, korijen te plodovi i sjemenke, dok su listovi i cvjetovi najčešći uzrok trovanja zbog dostupnosti. Mliječni sok dodatno povećava rizik jer uzrokuje brzu iritaciju pri kontaktu. Važno je znati da cijela biljka može biti otrovna, ali intenzitet djelovanja ovisi o dijelu biljke koji je životinja unijela.
Koji je prvi korak koji vlasnik treba napraviti ako posumnja da je ljubimac pojeo toksičnu biljku?
Ako vlasnik posumnja da je ljubimac pojeo toksičnu biljku, prvi korak je odmah ukloniti životinju od izvora trovanja kako bi se spriječilo daljnje unošenje toksina. Nakon toga potrebno je procijeniti stanje ljubimca i obratiti pažnju na moguće simptome poput povraćanja, slinjenja ili slabosti. Ako je moguće, treba pokušati identificirati biljku ili sačuvati njen uzorak ili fotografiju, jer to može pomoći veterinaru u procjeni situacije. Vrlo je važno odmah kontaktirati veterinara i zatražiti stručni savjet, čak i ako simptomi još nisu prisutni. Ne preporučuje se izazivanje povraćanja niti davanje bilo kakvih kućnih pripravaka bez uputa stručnjaka. Brza reakcija i pravovremena veterinarska pomoć ključni su za ishod.
Ne želimo uplašiti vlasnike ljubimaca, možete li nam reći je li velika vjerojatnost da ljubimac ugine ako pojede dijelove biljke ili je ovo trovanje ipak nešto što se zaustavlja na mučnini?
U većini slučajeva trovanje biljkama kod ljubimaca ne dovodi do uginuća. Najčešće se radi o blagim do umjerenim simptomima koji se uz pravovremenu veterinarsku pomoć uspješno kontroliraju i povlače bez trajnih posljedica. Smrtni ishod je rijedak i obično se javlja samo kada je unesena izrazito toksična biljka, veća količina ili određeni vrlo opasni dijelovi biljke, ili ako se pomoć ne potraži na vrijeme.
Savjet kako organizirati dom s biljkama i ljubimcima tako da svi mogu sigurno koegzistirati?
Kako bi biljke i ljubimci sigurno živjeli zajedno, izbjegavajte opasne vrste, npr. ljiljane ako imate mačke. Postavite biljke izvan dohvata ljubimaca, primjerice na povišene police ili u viseće tegle. Spriječite kopanje u zemlji pomoću zaštitnih slojeva poput kamenčića. Osigurajte ljubimcu dovoljno igračaka i preusmjerite ga ako pokazuje interes za biljke. Redovito uklanjajte otpale dijelove biljaka i držite gnojiva i sredstva za njegu izvan dosega.
Jedan savjet koji bi svaki vlasnik ljubimca trebao znati kada su biljke u pitanju?
Jedan najvažniji savjet je: uvijek provjerite je li biljka sigurna za ljubimce prije nego je unesete u dom. Mnoge biljke koje su bezopasne za ljude mogu biti toksične za mačke i pse, pa se kratka provjera unaprijed može spriječiti ozbiljne probleme i nepotreban rizik.
Sobne biljke koje možemo bez brige imati u domu s psima ili mačkama
Većina biljaka kod ljubimaca može izazvati samo blage iritacije ako se pojede u većoj količini. No, postoje one biljke koji ljubimci mogu, a ne želimo i nadamo se da neće, grickati i žvakati do mile volje bez ikakvog straha od trovanja.
Moja najdraža takva vrsta je Lisnati kaktus, poznatiji kako ZZ kaktus tj. Epiphyllum anguliger. Ova biljka potječe iz Meksičkih šuma, i izgledom podsjeća na sukulent zbog dukig mesnatih stabljika (mi ih vidimo kao listove) u obliku riblje kosti. Cvate s bijelim cvijeto mirisa vanilije. Zalijeva se jednom u 14 dana i ne mora stajati na suncu, dobro podnosi i malo tamnije uvjete.
Cijela porodica Marantacea (svrdarovke) je pet friendly. Ove biljke specifične su po tamno ljubičastoj stražnjoj strani lista, a naličju u raznim nijansama zelene boje prošarane s tamno crvenim ili ljubičastim tonovima. Na prvu biljka izgleda toksično, ali porodica marantacea koja se u načelu dijeli na marante, kalateje i stromanthe je sigurna i za pse i za mačke. Ove biljke nazivaju se još i molitvenom biljkama zbog fotosintetskog gibanja listova ovisno o svjetlu. Danju, biljke šire listove kako bi upile što više svjetla, a noću, pri nedostatku svjetla, biljke sklapaju naličje dva lista i podižu ih gore kao u molitvi.
U ostale netoksične biljke spada i velika većina paprati npr. Plava paprat, poneke palme npr. areka palma i omiljeni čistač zraka od toksina biljka pauk, spider plant tj. zeleni ljiljan.
Preporuka idealna za početnike koji imaju ljubimce
Ukoliko ste početnik u održavanju biljaka, lisnati kaktus, poznatiji kako ZZ kaktus tj. Epiphyllum anguliger, je biljka s koja će se uklopiti u dom početnika u održavanju biljaka, i pri tome je sigurna za ljubimce.
Prilikom organizacije doma, dok su ljubimci mali, bilo bi zgodno maknuti biljke van dosega kako psi ne bi razvili interes za igru s biljkama koja uključuje kopanje zemlje, žvakanje listova i slično. Stariji ljubimci, kojima biljke nisu zanimljive, lako će provoditi vrijeme na istoj razini s našom omiljenom monsterom.
Za kraj, doktorice Mirta, koja je vaša preporuka kako organizirati dom s biljkama i ljubimcima tako da svi mogu sigurno koegzstirati
Kako bi biljke i ljubimci sigurno živjeli zajedno, izbjegavajte opasne vrste, npr. ljiljane ako imate mačke. Postavite biljke izvan dohvata ljubimaca, primjerice na povišene police ili u viseće tegle. Spriječite kopanje u zemlji pomoću zaštitnih slojeva poput kamenčića. Osigurajte ljubimcu dovoljno igračaka i preusmjerite ga ako pokazuje interes za biljke. Redovito uklanjajte otpale dijelove biljaka i držite gnojiva i sredstva za njegu izvan dosega.
AUTORICA: Ana Hrgovčić, stručnjakinja za biljke, vlasnica Biljke.Plants
FOTOGRAFIJE: Martin Lešković
Više o netoksičnim pet-friendly biljkama možete pročitati ovdje.
Više o događanju Dogs are New Kids, Plants are New Pets možete pročitati ovdje.
