Tea Noite je arhitektica, autorica i konzultantica koja spaja prostor, strategiju i iskustvo u jedinstvenu perspektivu

Upoznajte novu Restyloh kolumnisticu! Tea Noite je arhitektica, autorica i konzultantica čiji profesionalni put spaja prostor, strategiju i iskustvo u jedinstvenu perspektivu. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala na Politecnico di Milano s najvišom ocjenom 110/110 cum laude. Kao nositeljica programa UNESCO Chair, dodatno je unaprijedila strateški pristup turizmu, naglašavajući obnovu baštine i kulturni identitet kao ključne razvojne resurse. Postdiplomski studij internacionalnog hotelijerskog menadžmenta završava na vodećoj švicarskoj školi Les Roches smještenoj u Marbelli, te se nastavlja razvijati kroz specijalistički studij UX dizajna.

Profesionalno iskustvo stječe u zemljama Mediterana i vodećim hotelskim sustavima u regiji, na sjecištu arhitektonskog projektiranja, strateškog savjetovanja i operativnog vođenja. Danas je voditeljica iskustva gostiju u Hiltonu te suosnivačica Business Design Laba , gdje globalno stečene kompetencije usmjerava u razvoj premium usluga i brendova. Hospitality principe primjenjuje izvan hotelskog sektora, promišljajući kako iskustvo, prostor i brend mogu djelovati kao integrirani sustav.

U fokusu njezina rada su “preloved” i heritage hoteli, projekti koji kroz kreativnu prenamjenu postojeće arhitekture stvaraju autentične narative i održive poslovne modele. Diplomski i znanstveni rad razvila je kroz (Hi)Story koncept: revitalizaciju zapuštene socijalističke baštine istočne jadranske obale u lanac hibridnih heritage hotela, zamišljenih kao pokretače lokalne ekonomije i društvene inkubatore.

U vremenu kada ekonomija tranzitira od proizvoda prema iskustvima, zagovara odgovorno korištenje brownfield potencijala i dugoročne strategije razvoja prostora. Vjeruje da najvrjednija arhitektura nastaje u dijalogu s postojećim kontekstom, ondje gdje slojevi povijesti postaju temelj diferencijacije, a baština generator nove vrijednosti.

Kako je arhitektura oblikovala vaš način razmišljanja o hotelskom iskustvu?

Arhitektura donosi vrijednu prizmu promišljanja kroz više dimenzija, i vještinu pretvaranja koncepta u konačni proizvod koji živi. Kvalitetna arhitektura nosi u sebi apstraktnu misao, a u drugu ruku brine o najsitnijem uporabnom detalju. Svaka odluka rezultira drugačijim utjecajem na krajnjeg korisnika, i ima veliku moć oblikovanja ponašanja, osjećanja, misli. Hotelsko iskustvo je također vješto orkestrirana predstava, gdje netko unaprijed smišlja scenarij i scenografiju, a gost nastupa kao glavni akter. Uživala sam raditi u hotelima baš iz razloga što budeš dio predstave, kao arhitekt tvoj angažman staje jednom kad je teatar postavljen.

Kako definirate “preloved hotel”?

Hotel koji je zamišljen unutar postojeće predodređene strukture, kojoj kroz razumijevanje i konstruktivni dijalog donosi novu namjenu. Često odbačenim stvarima fali samo malo mašte i posvećenosti da bi zasjali u punom svjetlu pa tako i arhitekturi. Takva mjesta zaista postaju intrigantna, i žive u memoriji posjetitelja jer donose faktor iznenađenja i neočekivanosti, bez nepotrebnog spektakla. Na moj karijerni put utjecalo je ljeto provedeno u Nizozemskoj i Belgiji, te portugalski arhitekti s kojima sam surađivala - oni su majstori u prenamjeni baštine.

Zašto je baština, po vašem mišljenju, razvojna prilika, a ne ograničenje?

Živimo u vremenu gdje se svi bore za pažnju, nužno je biti autentičan, zanimljiv, slojevit, imati priču. Baština ima sve predispozicije da bude baza za narativ koji je nemoguće replicirati, povezana je s vremenskim i lokacijskim kontekstom. Ne treba zanemariti ni nematerijalnu baštinu koja je izuzetno vrijedan kapital, od načina na koji kuhamo i s kojim lokalno dostupnim namirnicama, u Dalmaciji živimo bez da uđemo u auto, kako se odijevamo. Čitav naš lifestyle postaje baštinom koju možemo fino upakirati u turistički proizvod.

Kako se gradi autentičan narativ u luksuznom ugostiteljstvu?

Gradi se kroz najmanje i najpromišljenije detalje, koji su u skladu s vizijom brenda. Primjerice u Maslini koja promovira održivi pristup i inspirirana je lokalnim resursima, to postaje modus operandi – recepcija je izrađena od monolitnog komada bračkog kamena, a bicikli dostupni gostima od lokalnog drva. Arhitekt Mies van der Rohe rekao je da je Bog u detalju, i upravo ti promišljeni detalji grade iskustvo u hotelijerstvu.

Gdje vidite najveći neiskorišteni potencijal hrvatske obale?

Najveći potencijal naše obale leži upravo u mjestima koje je agresivni turizam dosad zaobišao, i koja su zadržala svoju magiju – mjesta poput Šibenika, otočja, napuštenih dalmatinskih sela. Na otoku Kaprije živi baba Kate. Kate je biznismenka koja je otvorila restoran od 3 stola u svom vrtu. Služi ono što izraste u vrtu, i što muž i sin upecaju. To su mjesta koja kad odeš doma na drugi kraj svijeta prepričavaš svima. Nitko ne pamti koliko je kvadrata imala hotelska soba. Trebamo promijeniti narativ.

Što znači voditi “iskustvo gosta” u 2026. godini?

Aktivno i strateški upravljati očekivanjima gostiju i svakom interakcijom – iskustvo ne započinje prolaskom vrata hotela, već doma dok planiraš putovanje i gledaš opcije, proučavaš digitalne kanale hotela, čuješ iskustva bliskih ljudi. Stvarna iskustva postaju sve bitnija - gosti su vrlo dobro informirani unaprijed, čitaju recenzije, uspoređuju cijene i destinacije.

Hoteli osim o iskustvu gostiju sve više počinju misliti i o iskustvu zaposlenika radi deficitarnog stanja tržišta rada, a imati zadovoljan, stabilan i kvalitetan tim preduvjet je za kreiranje magije prema gostu - pa to vidim kao pozitivan pomak.  Ključno je i da ne postoji prekruta podjela uloga, već da postoji svijest da smo svi tu zbog gosta – jer ništa ne može ubiti iskustvo kao mindset “ovo nije moj posao”. Business Design Lab nastao je dijelom iz frustracije, a dijelom iz uvjerenja da usluga koju pružamo zaista može postati naš diferencijator i snaga.

Koje su ključne kompetencije budućnosti u hospitality industriji?

Emocionalna inteligencija i empatija postaju sve bitniji, gosti su prije svega ljudi koji  dolaze u svakakvim stanjima i sa širokim spektrom ciljeva - dođu posvađani s puta češće nego vedri i lepršavi, dolaze provesti kvalitetno vrijeme s obitelji koju zanemaruju zbog posla, dođu impresionirati djevojku, dođu se zabaviti s prijateljicama, dolaze biti zdraviji. Hospitality nije prodavanje kreveta i obroka, dolazi od riječi hospes što znači gost. Tvoj posao je ugostiti tu osobu na njoj potreban način, trebaš biti vrhunski psiholog, pregovarač, sposoban preuzeti inicijativu i funkcionirati u timu.

Neke od najtalentiranijih pojedinaca upoznala sam upravo u hospitality svijetu, iako se na taj posao često gleda kao niskokvalificiran. Dodala bih otvorenost i interkulturalnu prizmu kao ključ, jer naši gosti grade svoje navike i očekivanja drugdje po svijetu, i kod sebe doma.

Postoji li projekt koji biste voljeli realizirati u Hrvatskoj?

Moj diplomski rad kao rezultat dvogodišnjeg istraživanja bila je revitalizacija kompleksa Dječjeg lječilišta u Krvavici, nedaleko Makarske. Rješenje je uključivalo renovaciju postojećeg lebdećeg kružnog objekta te predvidjelo adiciju u materijalima koji poštuju trenutno stanje i moguće ih je lako ukloniti. Kompleks je promišljan kao hibridni program – hotel, muzejski i istraživački centar, integrirani wellness koji produžuje sezonu, dnevni boravak na otvorenome za mještane i goste koji ugošćuje sportske, zabavne i kulturne sadržaje.

Taj projekt iz zlatnog doba Juge kad su sva djeca imala pravo na morski odmor je toliko vizionarski, i toliko obogaćuje lokaciju u kojoj nastaje da zaslužuje novu budućnost koja donosi vrijednost društvu.

Koja vas međunarodna praksa posebno inspirira?

Od hotelskih brendova koji grade diferencijaciju upravo na kreativnoj interpretaciji baštine dragi mi je Belmond čiji gosti postaju putnici kroz vrijeme, i kao brend se ne ograničavaju se samo na zgrade, već utiliziraju vlakove, brodove – koje koriste kao pozornicu za ispričati svoju priču.

Volim i friške mladenačke brendove koji su dosljedni i snažni u svojoj viziji, te inoviraju prostor i uslugu hotela kakvog poznajemo – Citizen M je primjerice potpuno maknuo recepciju, išli su u smjeru radikalne digitalizacije koja je i dalje primarno u funkciji gosta. U njihovim sobama ćete naći tablete preko kojih si možete namjestiti rasvjetu u sobi prema vašem trenutnom moodu. Proces zapošljavanja je potpuno reinventan i nađeš se u jednoj zabavnoj gejmifikaciji kroz koju provjeravaju osobne afinitete i timske vještine.Travel industrija kontinuirano raste, i otvaraju se prilike za potpuno nove pristupe i igrače.

Što čitatelji mogu očekivati od vaše Restyloh kolumne?

Kreativnu prizmu kroz koju se povezuje naizgled nepovezivo, na smislen način. Povezivanje globalnih trendova s lokalnim kontekstom, platformu za priče koje zaslužuju pažnju te poznavanje najboljih mjesta za hotelske i gastro izlete.

FOTOGRAFIJE: ustupila Tea Noite iz vlastite arhive

LINKOVI:

Službena web stranica Business Design Lab

Službeni Instagram profil Business Design Lab