Search
By
Mentalno zdravlje je temelj našeg općeg blagostanja. Ono utječe na to kako razmišljamo, osjećamo i djelujemo u svakodnevnim situacijama. Ipak, mentalno zdravlje često ostaje u sjeni fizičkog zdravlja, iako su oba podjednako važna. S porastom svijesti o važnosti mentalnog zdravlja, stručnjaci sve češće naglašavaju kako je briga o sebi ključna za sretniji i ispunjeniji život.
Prema dr. Brené Brown , poznatoj istraživačici i autorici knjiga o ranjivosti i hrabrosti, prihvaćanje vlastitih emocija i ranjivosti temelj je mentalnog zdravlja. Ona ističe: "Ranjivost je kolijevka ljubavi, radosti, hrabrosti i empatije." Brown naglašava važnost iskrenosti prema sebi i drugima, jer samo kroz priznavanje svojih osjećaja možemo započeti put ka iscjeljenju i emocionalnoj otpornosti.
Dr. Martin Seligman, jedan od utemeljitelja pozitivne psihologije, također naglašava da mentalno zdravlje ne znači samo izbjegavanje bolesti, već i aktivno traženje načina za postizanje sreće i ispunjenosti. Seligmanov model PERMA (Pozitivne emocije, Uključenost, Odnosi, Značenje, Postignuća) pomaže nam razumjeti kako razvijati zdrav mentalni život. Prema njemu, ključ za sretniji život leži u traženju smisla, izgradnji pozitivnih odnosa i aktivnoj brizi o sebi.
Samobriga i ljubav prema sebi
Briga o mentalnom zdravlju započinje ljubavlju prema sebi. Često se nalazimo u vrtlogu svakodnevnih obaveza i zaboravljamo odvojiti vrijeme za vlastito blagostanje. Međutim, samobriga nije luksuz, nego potreba. Prema dr. Kristin Neff, pionirki u istraživanju samosuosjećanja, ljubav prema sebi i samosuosjećanje ključni su za otpornost na stres. Neff naglašava da bismo prema sebi trebali postupati s istom ljubaznošću i suosjećanjem koje bismo pokazali bliskom prijatelju u teškim trenucima. Samosuosjećanje uključuje tri ključna elementa: ljubaznost prema sebi, osjećaj zajedničke ljudskosti i svjesnost svojih emocija.
Nažalost, mnogi od nas skloni su samokritičnosti, a to može narušiti mentalno zdravlje. Važno je prepoznati svoje misli i osjećaje, ali ne dopustiti im da preuzmu kontrolu nad nama. Praksa svjesnosti, koju je popularizirao dr. Jon Kabat-Zinn, osnivač programa smanjenja stresa temeljenog na svjesnosti (MBSR), pomaže nam razviti svijest o sadašnjem trenutku i smanjiti negativne obrasce razmišljanja. Kabat-Zinn kaže: "Svjesnost nije samo meditacija, to je način življenja." Ova praksa pomaže ljudima da budu prisutniji, prihvate svoje emocije bez osuđivanja i postanu svjesniji svojih misli i tijela.
Važnost podrške i odnosa
Ljudi su društvena bića, i naša mentalna dobrobit ovisi o kvaliteti naših odnosa. Podrška obitelji, prijatelja i zajednice ključna je za mentalno zdravlje. Prema dr. Sue Johnson, kreatorici emocionalno fokusirane terapije, sigurni emocionalni odnosi s drugima pomažu nam u borbi protiv stresa i traume. "Ljubav nije luksuz, ona je potreba", ističe Johnson. Kvalitetni odnosi pružaju nam osjećaj sigurnosti i pripadnosti, a to ima nevjerojatan učinak na naše mentalno zdravlje.
Međutim, jednako je važno tražiti stručnu pomoć kada je to potrebno. Terapeut može pomoći u prepoznavanju obrazaca ponašanja i razmišljanja koji negativno utječu na naše mentalno zdravlje. Dr. Irvin Yalom, poznati psihijatar i pisac, naglašava važnost terapije i razgovora: "Kada shvatite svoju priču, imate moć promijeniti je." Terapeutski razgovori ne samo da pomažu u rješavanju trenutnih problema, već i pružaju alate za dugoročno očuvanje mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje treba biti prioritet u našim životima. Ljubav prema sebi, podrška bliskih ljudi i svjesnost naših emocija ključni su koraci na putu prema emocionalnoj ravnoteži. Stručnjaci iz područja psihologije slažu se da briga o mentalnom zdravlju nije samo prevencija bolesti, već i aktivno traženje načina kako poboljšati kvalitetu života. Na kraju, kako dr. Brene Brown kaže: "Briga o sebi nije sebičnost, nego hrabrost da se suočimo sa svojim osjećajima i njegujemo svoje mentalno zdravlje."
FOTOGRAFIJA: Freepik
