Search
By
Na raskrižju korporative i kreative, stoji potpis Ignacije Glavine. Odvjetnica, koja se u profesionalnom radu fokusira na korporativno pravo i financijsku industriju, okružena je strateškim promišljanjem i preciznošću, karakteristikama odvjetničkog posla. Osim rada u odvjetničkom uredu, kao mentorica u ZICER-u pomaže startupima i mladim poduzetnicima da na čvrstim pravnim temeljima izgrade ideje koje imaju potencijal unaprijediti tržište.
No, ono što Ignaciju čini jedinstvenom nije samo njezin poslovni put, nego spoj nespojivog. Dok mnogi svoje slobodno vrijeme usmjeravaju na predvidljive hobije, ona je odabrala DJ pult. Pod imenom Ignejsa priprema setove koji spajaju house, disco i dance hitove, s twistom 2000-ih. Kroz ovaj nesvakidašnji spoj profesionalne ozbiljnosti i kreativnog izraza, Ignacija pokazuje da stručnost i strast mogu živjeti zajedno pritom nadahnjujući sve nas da istražimo nove mogućnosti i slijedimo vlastite interese.
Ako pravo traži strukturu, a DJ-iranje slobodu, gdje se Ignacija osjeća najviše svoja? Upravo u spoju ova dva svijeta koji se na prvi pogled čine nespojivima nalazi prostor za svoj autentičan izraz.
Odvjetništvo traži preciznost, DJ-iranje kreativnost, a ti spajaš oba svijeta. Kako to oblikuje tvoj profesionalni i osobni izraz?
Istina je da pravni posao traži preciznost, a uz DJ-iranje se povezuje spontanost, no oba svijeta ipak veže struktura. Često se misli da DJ jednostavno pušta glazbu bez pravila (poznati TikTok trend „what do DJs actually do“), no to je samo djelomično točno. Dobar DJ set u pravilu se priprema unaprijed, poput priče sa svojim uvodom, zapletom, vrhuncem i raspletom/završetkom. Većina DJ-eva započinje set sporijim pjesmama, a postupno ubacuju energičnije, s ciljem da se najpoznatiji hitovi puste u trenutku kada je publika najbrojnija. To zahtijeva prethodnu pripremu: odabir pjesama, njihovo organiziranje u foldere, preslušavanje i kombiniranje kako bi se vidjelo što najbolje funkcionira i slično. Naravno, dinamika publike značajno utječe na smjer seta. Zbog toga ne bih pogriješila kad bih rekla da je DJ-iranje kreativno unutar strukture. S obzirom da sam odvjetnica dulje nego DJ-ica, odvjetništvo trenutno više utječe na DJ-iranje. Za gažu se pripremam kao da strukturiram mandat – pokušavam unaprijed predvidjeti i pripremiti što više elemenata. S druge strane, dobar DJ se treba znati prilagoditi publici i snaći u neočekivanim situacijama. Iako je brza prilagodba situaciji prisutna i u odvjetništvu, tu vještinu kroz DJ-iranje dodatno jačam. Također, tijekom DJ-iranja upoznajem puno ljudi s raznovrsnim zahtjevima i interesima, a kroz odgovaranje na njihove zahtjeve razvijam vještine koje su korisne i u odvjetništvu jer se odvjetnici, jednako kao DJ-evi, susreću s različitim klijentima i upitima.
Startupovi i kreativci ponekad zanemaruju pravne aspekte. Što bi im preporučila kao prvi korak u zaštiti poslovne ideje, a da se istovremeno ne ograniče u razvoju i kreativnosti?
Kreativci i startupi su prirodno usmjereni na razvoj ideje i administrativne i pravne aspekte stavljaju u drugi plan. Ipak, s razvojem startup scene i inkubatora, situacija se dijelom promijenila, pa se sve više pozornosti posvećuje i pravnim aspektima. Smatram da što je ideja inovativnija i propulzivnija, važnije je pravno ju zaštititi. Primjerice, ako ideju razvija tim, potrebno je definirati doprinos svakog člana i urediti vlasničke odnose. Ipak, ključni korak je zaštita intelektualnog vlasništva. Ono se štiti kombinacijom različitih mehanizama: žigom – za zaštitu loga/branda, industrijskim dizajnom – primjerice kada proizvod ima inovativni izgled, NDA-jem (ugovorom o povjerljivosti) – kada se ideja treba zaštititi prilikom komunikacije s trećima, ili davanjem ideji svojstva poslovne tajne. Kod posebno inovativnih rješenja, u obzir dolazi i patent.
Pravna zaštita važna je iz dva razloga. Sprječava sporove oko podjele prihoda i onemogućava neželjeno kopiranje ideje. Ako do takvih situacija dođe, one će vjerojatno preusmjeriti fokus kreativaca s razvoja ideje/proizvoda na rješavanje pravnih problema. Upravo zbog toga zaštita ideje i jasno definirani vlasnički odnosi trebaju biti među prvim koracima svakog razvojnog projekta startupa ili kreativca, a omogućit će im da se na sigurnim temeljima mogu usmjeriti na ono što je ključno - daljnji razvoj ideje.
Pravni okvir može ograničiti ili zaštititi – kako ga koristiš da podržiš inovaciju bez da gušiš kreativnost?
Najveći rizik za kreativce i inovatore je kopiranje ili obezvrjeđivanje njihove ideje. Bez pravih dokumenata, kreativni rad može ostati nezaštićen i može mu pasti vrijednost - a tu ulogu ima pravo. U dijelu koji se odnosi na intelektualno vlasništvo pravni okvir je prvenstveno zaštitnik, a manje ograničavajuć jer je smisao autorskog prava zaštititi inovatora i njegovu inovaciju (djelo). Kada kreativci pravilno zaštite ideju, ona postaje imovina koja se može komercijalizirati, što je u konačnici cilj. Posljedično, takva imovina postaje kapital koji može privući daljnju investiciju koja pomaže kreativcima da ostanu kreativni i rade na novim inovacijama.
U uredu pružaš pravne savjete i razvijaš strategije, a za DJ pultom stvaraš glazbenu atmosferu. U kojem od ta dva svijeta više dolazi do izražaja tvoja kreativnost?
I pravni posao i DJ-iranje traže kreativnost, ali na različite načine. S jedne strane, odvjetnički posao od mene traži kreativnost u smišljanju pravnih rješenja unutar pravnih okvira. To je jedna od svrha korporativnog odvjetništva - traženje inovativnih pristupa unutar okvira koji zakon daje. Iako neobično zvuči, u odvjetništvu je kreativnost sistematična i analitična. S druge strane, kreativnost u DJ-iranju je intuitivna, trenutna. Pokušavam napraviti atmosferu i stvoriti glazbeni doživljaj čitanjem publike. Svakako, jedan od glavnih izazova DJ-iranja je hoće li publika dobro reagirati na set. Ako se publici ne sviđa žanr, DJ u datom trenutku treba biti kreativan i izmijeniti set kako bi ga prilagodio publici i napravio dobru atmosferu. To je nekada dosta izazovno, ali je ujedno vrlo kreativno.
Teško je reći gdje sam kreativnija, no mislim da je kreativnost izraženija u DJ-iranju. Iako je u pravu kreativnost poželjna, ona je ujedno ograničena regulatornim okvirom, dok kod DJ-iranja kreativnost ne poznaje granice.
Pravna pravila i administracija ponekad mogu obeshrabriti, ali rekla si da je dobra pravna zaštita ključna. Kako mentoriraš timove da zadrže motivaciju i kreativnost?
Timove mentoriram tako da im približim pozitivne strane usklađenja. Neke od ključnih prednosti su povoljnije okruženje za privlačenje talenata, veći interes investitora i naposljetku, zaštita same ideje. Smatram da pravila ne ograničavaju kreativnost, već baš suprotno, stvaraju poticajan okvir u kojem se timovi mogu više posvetiti razvoju ideje bez straha od pravnih problema. Pohvalno je što su mladi poduzetnici i inovatori sve svjesniji benefita pravne usklađenosti. Ipak, razvoj AI alata donio je nove izazove jer se AI sve češće koristi za pravne konzultacije, što nerijetko dovodi do netočnih rješenja. Iako je trenutno veliki hype oko pravnih AI alata, s njihovom primjenom u pravnom savjetovanju ipak treba biti oprezan.
Koje izazove danas vidiš kao najveće u tehnologiji, pravu ili tržištu i kako ih kreativno prevladati?
Najveći izazovi proizlaze iz činjenice što se tehnologija razvija mnogo brže od pravnih okvira koji ju trebaju regulirati. Primjerice, kriptovalute i NFT-jevi su nastali puno prije njihove pravne regulacije. Trenutni jaz je posebno izražen u području umjetne inteligencije i podataka koji se svakodnevno razvijaju. Nažalost, ne postoji dovoljno kreativno rješenje koje može prevenirati izazove koji nastaju uslijed takvog razvoja tehnologija. Međutim, uspostavljanje ranog dijaloga između poduzetnika i zakonodavaca svakako može doprinijeti prevladavanju takvih izazova.
Kako kombiniraš pravnu stručnost i kreativnost kako biste podržali rad timova u inovativnim projektima?
Za adekvatno savjetovanje timova iz inovativnih i kreativnih industrija važno je izaći izvan okvira pravne struke. Trudim se razumjeti širi poslovni i industrijski kontekst, čitam o trendovima u industriji, pratím relevantne tehnologije i razgovaram s timovima o načinu njihova rada i poslovanja, često i o tehničkim aspektima. Tek kada se razumije cjelokupni kontekst određenog poslovanja, moguće je ponuditi praktična (kreativna) rješenja. Kod novijih tehnologija nerijetka je pojava da ih ne prati pravovremena zakonska prilagodba, tako da pravna rješenja za njihova pitanja često moraju biti kreativna i drugačija.
Umjetnost i kreativne industrije stalno se mijenjaju pod utjecajem tehnologije i digitalnih alata; kako pravni sustav uspijeva pratiti te brze promjene i ostati relevantan?
Iskreno, teško. Postupak donošenja propisa je poprilično složen, osobito na europskoj razini, što utječe i na nas jer smo država članica Europske unije. Pravni sustav po svojoj prirodi reagira sporije od brzih tehnoloških promjena pa postoji jaz između inovacija u kreativnim industrijama i pravnih okvira koji ih reguliraju. Nerijetko se događa da u nedostatku pravnih rješenja regulatorna tijela tumačenjem postojećih pravnih normi popunjavaju pravne praznine koje nastaju upravo zbog jaza razvoja tehnologije i brzine zakonodavnog procesa. Ipak, uspostavljanje ranog dijaloga između kreativaca (njihovih udruženja) i zakonodavca doprinosi tome da pravni sustav ostane relevantan u uređivanju kreativnih industrija.
FOTOGRAFIJE: ustupila Ignacija Glavina
